ZAKLJUČCI KONFERENCIJE HRVATSKOG SAVEZA ŠPORTSKE REKREACIJE „ŠPORT ZA SVE“

Autor Administrator | 03 Siječanj 2012

Sudionici Konferencije, održane u Čakovcu od 11. do 12.studenoga 2011.godine, na temu „Stanje i perspektiva daljnjeg razvoja športske rekreacije u Hrvatskoj“, konstatirali su na temelju referata, uvodnih izlaganja i rasprava ovo:

• Ocjenjujući proteklo dvadesetgodišnje razdoblje sudionici Konferencije smatraju da su u naznačenom razdoblju učinjeni značajni koraci u pravcu razvoja športske rekreacije u našoj zemlji i stvorene bitne pretpostavke za daljnji razvoj ove izuzetno važne društvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

• Također ocjenjujemo da treba i nadalje činiti sustavni napor svih, koji su na direktan ili indirektan način odgovorni za provođenje športske rekreacije u našoj zemlji, u cilju njezina još intenzivnijeg razvoja, i to na svim razinama.

• Sudionici Konferencije čvrstog su uvjerenja da vježbanje, odnosno športska rekreacija mora postati sastavnim dijelom života svih kategorija pućanstva, a da bi se to postiglo u većoj mjeri nego do sada potrebno je puno više pažnje posvetiti poticanju i promoviranju športsko-rekreacijskog vježbanja u svim institucijama društva.

• U narednom razdoblju naši bi stručnjaci trebali biti više nego do sada prisutni u rješavanju aktualnih pitanja u području športske rekreacije, i to na svim razinama.

• U cilju da što uspješnije odgovorimo na promjene koje karakteriziraju život i rad u suvremenom društvu, poglavito s aspekta sve većeg prisustva hipokinezije, potrebno je osigurati u našoj supstratnoj znanosti što jasnije teorijske odrednice, jer upravo one predstavljaju temeljni uvjet za mijenjanje prakse.

• Mi se ne smijemo više zadovoljiti i zadovoljavati samo nastojanjima da populariziramo športsko-rekreacijsko vježbanje, naprotiv, nastupilo je razdoblje kada moramo propagirati što bolje programe vježbanja ili, još konkretnije, takve programe, koji su u cjelosti primjereni potrebama, interesima i mogućnostima naših građana.

• Jedan od važnih čimbenika omasovljavanja pokreta vježbanja odnosno športske rekreacije jest u obnavljanju i izgradnji objekata primjerenih za provođenje športsko-rekreacijskih aktivnosti naših građana, pri čemu orjentacija mora biti na jeftine objekte, objekte u blizini mjesta stanovanja, te na opremu koja je prikladna za masovnu upotrebu.                                                                                 U cilju što većeg obuhvata naših građana u pojedine oblike športsko-rekreacijskih aktivnosti trebalo bi se više nego do sada orjentirati na one koji se mogu bez poteškoća provoditi u prirodnim uvjetima.

• Stručni kadrovi svih profila bitan su čimbenik daljnjeg razvoja športske rekreacije u našoj zemlji, pa planove i programe njihova školovanja i stručnog usavršavanja treba stalno usklađivati s današnjim potrebama, kao i s potrebama u sagledivoj budućnosti.            U cilju permanentnog i još efikasnijeg stručnog osposobljavanja naših kadrova treba ponovno potaknuti uvođenje licenci za rad, ne kao represivnu mjeru, već kao stimulativnu mjeru za osuvremenjivanje rada i odgovornost u radu.

• U cilju još veće promocije športske rekreacije i efikasnije edukacije svekolikog pućanstva o potrebi i korisnosti bavljenja športskom rekreacijom, u narednom razdoblju treba više nego do sada surađivati s javnim medijima, a osobito s televizijom, kako bismo i na taj način propagirali model zdravog načina života kojega nema bez vježbanja.

• Hrvatski savez športske rekreacije „Šport za sve“, kao krovna organizacija za područje športske rekreacije u našoj zemlji, treba skrbiti o provođenju ove izuzetno važne društvene djelatnosti na svim razinama, od županija, preko gradova, do manjih lokalnih sredina širom Hrvatske.

• Jedan od strateških ciljeva daljnjeg razvoja športske rekreacije u našoj zemlji je da se u narednom razdoblju poveća uključenost građana Republike Hrvatske u sve oblike športsko-rekreacijskih aktivnosti, od redovitih, preko povremenih i prigodnih, do individualnih oblika športske rekreacije.

• Nastaviti s izdavanjem časopisa „Sport za sve“ ne samo u cilju informiranja našeg članstva i svekolike javnosti o tome što se događa u ovoj izuzetno važnoj društvenoj djelatnosti, nego i u cilju njihove edukacije.

• Smišljeno i planski, uporno i sustavno, treba i nadalje promovirati novi stil života svih generacija u kojem će vježbanje odnosno športsko-rekreacijske aktivnosti postati i ostati sastavni dio kulture življenja svekolikog pućanstva.

• Izrada i prihvaćanje kriterija kvalitete u području športske rekreacije i uvođenje „Znaka kvalitete Hrvatskog saveza športske rekreacije“ za sve udruge i organizacije koje ispunjavaju kriterije.

• Društveni status športske rekreacije unas još uvijek nije primjeren značenju i potrebama koje ovo područje ima za čuvanje i unapređivanje zdravlja naših građana, zato treba potaknuti suradnju naših udruženih članica sa zdravstvenim ustanovama, i to na svim razinama.

  Ocjenjujući prezentirana izlaganja uvodničara i raspravu koja se vodila na temu „STANJE I PERSPEKTIVA DALJNJEG RAZVOJA ŠPORTSKE REKREACIJE U HRVATSKOJ“, opće je mišljenje svih sudionika da možemo biti zadovoljni ne samo njihovom kvantitetom, nego i kvalitetom ponuđenih rješenja vezanih uz daljnji razvoj športske rekreacije u Republici Hrvatskoj.                                             Na temelju do sada izloženog trebalo bi u narednom razdoblju poduzeti niz operativnih mjera i postupaka u cilju još efikasnijeg razvoja športske rekreacije u Hrvatskoj, a poglavito ove:

  1. U cilju daljnjeg omasovljavanja našeg članstva, potrebno je u svim županijama formirati saveze, te povećati broj udruga, poglavito u onim regijama naše zemlje gdje ne postoje.
  2. Nastaviti s daljnjim akcijama i aktivnostima u cilju popularizacije športske rekreacije među svekolikim pućanstvom i njihova aktivnijeg uključivanja u programe športske rekreacije.
  3. U cilju osiguravanja što povoljnijih uvjeta za daljnji razvoj športske rekreacije u našoj zemlji potrebno je nužno izvršiti izmjene u Zakonu o športu, poglavito u dijelovima koji se na direktan ili indirektan način odnose na provođenje ove izuzetno važne društvene djelatnosti.
  4. Inovirati postojeće programe športsko-rekreacijskih aktivnosti i akcija našeg Saveza i ponuditi nove, stručno provjerene programe.
  5. Izraditi i ponuditi programe za ciljane skupine sudionika, kineziološke programe zdravlja, programe za kineziološke praktikume, programe za osobe oštećena zdravlja i dr.
  6. U suradnji s Društvom za sportsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora potaknuti i djelovati na sektor zdravstva za donošenje strategije o ulozi zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti (ZUTA-e) u zaštiti i unapređenju zdravlja i prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti, te na donošenje odgovarajućih nacionalnih smjernica i zakonskih akata (sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije).
  7. U suradnji sa sektorom turizma, poglavito s Ministarstvom turizma i Turističkom zajednicom Hrvatske, izraditi i ponuditi programe u cilju poboljšanja kvalitete turističke ponude u našoj zemlji, a osobito onoga dijela koji se odnosi na športsko-rekreacijske programe.
  8. U „naletu“ tzv. novih programa vježbanja ne treba sve što se nudi na tržištu prihvaćati bez rezerve, naprotiv, u pronalaženju valjanih modela športsko-rekreacijskog vježbanja treba ići u korak s vremenom, ali moramo biti krajnje selektivni, poglavito kada se radi o neprovjerenim programima vježbanja
  9. I dalje treba organizirati i provoditi tzv. masovne športsko-rekreacijske akcije i aktivnosti širom Hrvatske, dakako, koje će biti prilagođene potrebama i interesima sudionika i usklađene s objektivnim materijalnim uvjetima u pojedinim sredinama.
  10. Osigurati čvršće povezivanje naših udruženih članica s ostalim organizacijama u mjestu njihova djelovanja, kako bismo imali veći utjecaj na pojedina rješenja i odluke vezane uz organiziranje i provođenje športske rekreacije, i to na svim razinama.
  11. Uspostaviti čvršću suradnju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom socijalne politike i mladih, Hrvatskim Crvenim križem, kao i s međunarodnim asocijacima, poglavito s onima čija smo članica.
  12. Uspostaviti efikasnu kontrolu stručnog rada, kako bi se izbjegle neželjene posljedice nestručnog ili nedovoljno stručnog rada u svim organizacijama, društvima, udrugama ili institucijama gdje se provode športsko-rekreacijski programi.
  13. Poticati sve oblike privatne djelatnosti u području športske rekreacije koje nude i provode stručno provjerene programe.
  14. U suradnji sa srodnim organizacijama poticati uključivanje osoba s invaliditetom u redovni sustav športsko-rekreacijskog vježbanja.
  15. U cilju da se individualni oblici športsko-rekreacijskog vježbanja ponude na primjeren način potrebno je poticati otvaranje Savjetovališta za športsku rekreaciju.